You are currently viewing VOĆARSTVO – ZAŠTITA BILJA TOKOM FEBRUARA

VOĆARSTVO – ZAŠTITA BILJA TOKOM FEBRUARA

FAZA BUBRENJA PUPOLJAKA NA BRESKVI

FAZA BUBRENJA PUPOLJAKA NA BRESKVI

vocarstvo februar agrolekar

VOĆARSTVO - ZAŠTITA BILJA TOKOM FEBRUARA

VOĆARSTVO – ZAŠTITA BILJA TOKOM FEBRUARA

REZIDBA

U voćarskim zasadima u toku je rezidba koja je važna kako sa aspekta planiranja roda  u voćnjacima tako i sa apekta zaštite voćnjaka:

1.Kvalitetna rezidba u ovom periodu redukuje štetne organizme i umanjuje njihovu  pojavu u predstojećoj vegetaciji.

Rezidbom se  izbacuju grane koje deformišu oblik krune, bolesne i polomljene grane, zatim suvišne rodne grane.

2.Obavezna je dezinfekcija pribora za rezidbu ( sa 10% rastvor Natrijum hipohlorita ili 70% rastvorom etil alkohola ).

DRUGE MERE U VOĆNJACIMA:

1.Sakupljanje i uklanjanje zaraženih grana, mumificiranih plodova, opalog lišća..

Opalo lišće u cilju brže razgradnje i smanjenja infekcionog materijala može se istretirati sa 5% rastvorom uree.

2.Četkom  sa debla i ramenih grana treba ostrugati kora. Na taj način, zajedno sa starom korom skidaju se mahovina, lišajevi kao i legla gusenica koje su na stablu našla zimsko sklonište.

Sve odstrenjene biljne delove rezidbom i sakupljeni materijal izneti iz voćnjaka i spaliti.

Ozlede nakon odstranjivanja većih obolelih grana rezidbom obavezno premazati  kalemarskim voskom.

REZIDBA  U CILJU SMANJENJA ŠTETA OD Erwinia amylovora:

(Bakteriozna plamenjača jabučastog voća)

1.Rezidba mora biti radikalna i potrebno je zahvatiti zonu od 30-50 cm zdravog tkiva ispod vidljivih simptoma na tanjim granama, odnosno 50-100 cm na debljim granama.

2.Orezane obolele grane potrebno je izneti van voćnjaka i spaliti.

3.Nakon rezidbe nastale rane  OBAVEZNO  URADITI  ZAŠTITU FUNGICIDIMA NA BAZI BAKRA

Potrebno je obratiti pažnju na eventualno prisustvo obolelih biljaka gloga, vatrenog trna i dunjarice u blizini zasada jabučastog voća i ukloniti ih.

HEMIJSKA ZAŠTITA U VOĆARSKIM ZASADIMA

Rano prolećnu zaštitu neophodno je uraditi u voćnjacima i vinogradima, kako u jabučastim  tako i u koštičavim  voćnim zasadima. Ne treba izostaviti ni maline i kupine na kojima tretman treba uraditi ranije sobzirom na ranije kretanje vegetacije.

Ovim tretmanima redukuje se brojnost prezimljujućih štetnih insekata (obična kruškina buva, crvena voćna grinja, rđasta grinja koštičavog voća.. ) kao i potencijal bakterioznih i gljivičnih patogena (bakteriozna plamenjača jabučastog voća, rak rane koštičavog voća, čađava pegavost lista i krastavost plodova jabuke i kruške, kovrdžavost lista braskve)…

BRESKVA, NEKTARINA – Kovrdžavost lista – Taphrina deformans

VAŽNO Obići i pregledati zasade!!!

Osetljiva fenofaza za infekciju – BUBRENJE PUPOLJAKA I VLAŽNI USLOVI!!!

Raniji sortiment – evidentirana osetljiva fenofaza!!!     

Preskakanjem  tretmana u ovoj fenofazi razvoja breskve i nektarine dalja kontrola prouzrokovača kovrdžavosti lista je manje uspešna!!!

Preporučuje se primena fungicida na bazi bakra: Nordox  75 WG u koncentraciji 0,2%,  Funguran OH u koncentraciji 0,2-0,3 %, Kocide 2000  0,25-0,35%, Everest  0,6-0,8%, Bakarni oksihlorid 50   0,75%, Cuproxat  (bakar sulfat)  0,25 -0,35%…

Zaštitu raditi u najtoplijem delu dana pre padavina (temperatura vazduha 7-8 stepeni)!

PRIMENA BAKARNIH PREPARATA EFIKASNA DO PUCANJA PUPOLJAKA!

Preventivnu zaštitu uraditi i kod ostalih sorti gde se bubrenje lisnih pupoljaka  još ne zapaža!!!

KRUŠKA

Kruškine buve

Štetočine pupoljaka, cveta, ploda i lista kruške!!!

U našim klimatskim uslovima na krušci se javljaju tri vrste kruškinih buva:

1.Obična kruškina buvaC.pyri

2.Velika kruškina buvaC.pirisuga

3.Mala kruškina buvaC.piricola

Najštetnija vrsta na krušci jeste Obična kruškina buva koja pričinjava direktne štete a njen imago odrasla buva prenosi fitoplazmu koja je  prouzrokovač iznenadnog propadanja kruške.

Odrasle buve  i njihove larve sišu sokove lišća, mladih pupoljaka i plodova usled čega se oni suše i opadaju. Larve kruškine buve izlučuju mednu rosu na kojoj se razvija gljiva prouzrokovač „čađavicekoja prekriva lišće, koru i plodove i voćke dobijaju crnu boju.

Оставите одговор