HERBICIDI – U PROLEĆE ČESTE FITOTOKSIČNE POJAVE!!!
STRUČNO I OBAZRIVO SA NJIHOVOM PRIMENOM!!!
Propadanje običnih hibrida suncokreta od herbicida namenjenih za tretiranje IMI tolerantnih hibrida

Fitotoksičnost herbicida za suzbijanje divljeg sirka u soji primena pri visokim temperaturama

Posledice suzbijanje divljeg sirka u suncokretu primena herbicida u fazi butona

Fitotoksično delovanje neadekvatnog herbicida na biljke mrkve

Simptomi fitotoksičnosti nakon primene sulfonilurea i okvašivača posle 7.lista kukuruza

Fitotoksično delovanje hormonskih herbicida kao posledica zakasnele primene

Oštećenja na suncokretu kao posledica primene neoprane prskalice od herbicida 2,4 D

Posledica nanošenja rastvora herbicida na osetljivi biljni usev

HERBICIDI – U PROLEĆE ČESTE FITOTOKSIČNE POJAVE!!!
Sa suzbijanjem korova i primenom herbicida u proleće nije retka pojava nepovoljnog delovanja herbicida na useve – pojava fitotoksičnosti na usevima koji često delimično ili u potpunosti budu uništeni.
Pojave fitotoksičnosti herbicida dešavaju se:
1.Fitotoksičnost herbicida prema gajenim biljkama u kojima se primenjuju herbicidi.
2.Oštećenja susednih osetljivih useva usled zanošenja (drifta) herbicida.
3.Oštećenja narednih useva u plodoredu.
Uzroci pojave fitotoksičnosti
1.Nepravilna primena herbicida:
-.Pogrešan odabir herbicida koji nije registrovan za dati usev.
– Upotreba doza herbicida primene većih od preporučenih.
– Nepoštovanje fenofaze gajenih biljaka pri tretiranju.
-Nestručno mešanje više herbicida i okvašivača.
2.Nepažljiva primena herbicida
-Primena herbicida po vetru.
-Primena herbicida po visokim ili niskim temperaturama.
-Ne isključivanja krajnjih dizni da bi se sprečilo tretiranje susednih useva neadekvatnim herbicidom.
-Ne uključivanje mešača odmah pri pravljenju rastvora.
-Isključivanje mešača od mesta pripreme rastvora do parcele koja će se tretirati.
-Nedovoljno pranje rezervoara prskalice od prethodnog tretiranja- ostaci rastvora od prethodnog herbicida.
VREMENSKI USLOVI U PROLEĆE
1.Veća količina padavina u kratkom vremenskom intervalu u proleće, usled naglog spiranja primenjenog herbicida u zonu mladog korena može uzrokovati sušenje i propadanje pojedinačnih biljaka ili celog useva.
2.Visoke temperature i duži period bez padavina često su razlog fitotoksičnog delovanja herbicida na usev za koji je registrovan.
3.Rezidui herbicida (ostaci pesticida iz prošlogodišnje primene, čak i duže vremenske prethodne primene).
Količina ostataka pesticida iz prethodnih tretiranja vezani su za:
1.Fizičko – hemijske osobine herbicida
2.Osobine zemljišta
3.Klimatskih činioca
4.Količina i vreme primene herbicida
5.Obrade zemljišta
6.Osetljivost narednog useva
7.Vreme setve narednog useva.
1.U godinama sa smanjenom količinom padavina u toku jeseni, zime i prvog dela proleća razgradnja herbicida je usporena, rezidualnost traje duže i fitotoksična dejstva herbicida na novo posejane useve se višestruko povećavaju.
2.Najčešće se rezidualni ostaci herbicida i fitotoksično delovanje manifestuje na povrću.
KAKO UMANJITI RIZIK OD REZIDUA HERBICIDA:
1.Pridržavati se Uputstva i deklaracije herbicida koji se primenjuje
2.Primenjivati uvek propisanu količinu – dozu herbicida,
3.Primenjivati redukovane količine perzistentnijih herbicida u kombinacijama sa neperzistentnim herbicidima,
4.Pridržavati se ograničenja kod izbora setve narednih useva,
5.Izbegavati kasniju primenu perzistentnijih herbicida u situacijama gde je česta smena osetljivih gajenih biljaka (npr. povrtarskih)
6.Proveriti ostatke herbicida u zemljištu pre setve osetljivih biljaka (hemijske analize i biotest),
7.Odabrati za setvu tolerantnije gajene biljke,
8.Primeniti odgovarajuću obradu zemljišta,
9.Izbegavati najraniji rok setve osetljivih biljaka

