POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA I ZAŠTITA U 2024. – ANALIZA!!!
AKTUELNO U ZAŠTII U 2024.:
Trulež šećerne repe



Grad

Mrežasta pegavost na ječmu

Glodari – jak napad na pšenici

Abiotičke pojave – ožegotine na paradajzu

Moljci: paradajz, kupusni, krompirov moljac



Ozonska oštećenja

Vaši

Trips

Kukuruzni plamenac

Pamukova sovica

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA I ZAŠTITA U 2024. – ANALIZA!!!
GODINA I VREMENSKI USLOVI!
SEME JE IZVOR ŽIVOTA!!!
U 2024.godini:
80 % semena suncokreta posejano iz uvoza!
100 % semena uljane repice posejano iz uvoza!
50% semena kukuruza posejano iz uvoza!
60% semena pšenice posejano sa tavana!
70 % semena soje posejano sa tavana – Iako su se poljoprivredni proizvođači opredelili za setvu sertifikovanog semena soje (subvencionisanje sertifkovanog semena), njega nije bilo dovoljno pa otuda značajne površine posejane sa sojom sa tavana.
GLOBALNA PROMENA KLIME ZAHTEVA NOVE SORTE, HIBRIDE ZA TE USLOVE!!!
Inputi nisu bili povoljni ni ovog proleća, a cene poljoprivrednih proizvoda su padale.
Zbog visokih prosečnih temperatura i nedovoljno padavina vegetacija je bila skraćena i za mesec dana što se odrazilo na prinose pre svega suncokreta i soje.
U 2024. Godini padavina je bilo za 6% više od višegodišnjeg proseka ali najveći uticaj na razvoj biljaka je imao loš i neujednačen raspored padavina. Mart, maj i jun su imali padavina više od proseka, dok su februar, april, jul i avgust imali manje padavina.
Bilo je dosta padavina lokalnog karaktera pa su one tako i uticale na prinose.
Osim ranije kretanje vegetacije u ranom proleću i fenofaze razvoja biljaka su brzo prelazile iz jdne u drugu.
Žetva ječma je krenula krajem maja a žetva pšenice oko 10. Juna.
STRNA ŽITA
Temperature u 2024 godini diktirale su setvu i zaštitu tokom vegetacije.
Visoke temperature u januaru i februaru su već duž niz godina. Malo padavina je bilo tokom 12, 13 i 14 februara.
Tokom februara meseca temperature su bile iznad proseka što je uzorkovalo buđenje štetočina.
Pšenica i uljana repica u to vreme bile su u dobroj kondiciji.
Stanje pšenice je bilo šaroliko kada su faze razvoja u pitanju. Razlog tome je suša koja je vladala u oktobru 2023. i prolongirala setvu tokom novembra i decembra meseca.
Glodari svoju aktivnost nisu prekidali od jeseni 2023. i nastavili i tokom ranog proleća. Površine pod strnim žitima bile su ugrožene od ove grupe štetočina još tokom jeseni, a neke površine je moralo preorati usled nemogućnosti suzbijanja tako visoke brojnosti i šteta koje su napravili.
Jak napad glodara, nestručna aplikacija rodenticida uzrokovalo je trovanje divljači i ptica.
Cikade i biljne vaši evidentirane su tokom jeseni i suzbijane su na značajnim površinama pod strnim žitima. Tokom februara pšenice su bile u fazi bokorenja i u toj fazi manje su bile prejemčljive za razvoj virusa.
Cikada nije bilo tokom februara.
JEČAM
Pregledom useva ječma tokom februara na svim usevima ječma se konstatovano je dominantno prisustvo mrežaste pegavosti lista prouzrokovač (Pyrenophora teras).
Procenat zaraženih biljaka se kretao preko 50%, a simptomi u vidu pojedinačnih mrežastih pega su bili prisutni na jednom do dva lista po biljci.
1.BLAGA ZIMA – RANA POJAVA PATOGENA
2.PRISUSTVO PATOGENA U RANIM FAZAMA RAZVOJA JEČMA
3.PATOGEN SE RAZVIJA U ŠIROKOM TEMPERATURNOM RASPONU
PATOGEN SE PRENOSI SEMENOM
4.OSETLJIVIJE SU BILE SORTE PIVARSKOG JEČMA
Preporuka je data da se na svim površinama po ječmom gde se simptomi evidentiraju iznad drugog kolenca uradi primena fungicida odmah.
Pšenica – cvetanje pšenice je bilo tri nedelje ranije a klas pri žetvi bio je zdrav bez prisustva patogena Fusarium spp.
Zbog vremenskih uslova pre svega visokih temperatura žetva ječma je počela oko polovine maja a žetva pšenice oko 10. Juna.
ULJANA REPICA
Tokom februara uljana repica je bila do faze od razvijenih 5 do 9 listova i u dobroj kondiciji na većini parcela.
Visoke temperature uzrokovale su buđenje pipa uljane repice i njihovo naseljavanje na useve jesenje uljane repice.
Veća brojnost PIPA ULJANE REPICE bila je:
Na površinama ranijih rokova setve i koje se graniče sa njivama prošlogodišnje uljane repice.
Dve pipe su domunirale Mala repičina pipa (Ceutorhynchus pallidactylus) koja je uglavnom i bila i brojnija i velika pipa uljane repice (Ceutorhynchus napi).
Larve velike pipe prave veće štete iz razloga što jaja bivaju položena uglavnom u stabaoca uljane repice..
Data je preporuka za suzbijanje ovih štetočina pre piljenja lrvi u i ubušivanja u biljne delove uljane repice. Suzbijanje je usmereno na odrasle pipe u najtoplijem delu dana.
VOĆARSTVO – stanje i zaštita
Usled visokih temperatura tokom februara i deficita padavina dolazi rano do buđenja i kretanja prezimljujućih štetočina u voćarstvu.
Usled tople i blage zime i patogeni su neometano prezimeli.
Vegetacija kod svih voćnih vrsta u 2024. Godini je bila tri nedelje ranije. Mrazevi su u nekoj meri na smanjenje roda kod kajsije i breskve.
Usled suše zaštita se u početnim tretmanima bazirala na preventivnim kontaktnim fungicidima.
U tim početnim fazama tokom aprila meseca dominantno je bilo prisustvo rutave bube koja je bila prisutna na svim vočnim vrstama u fazi cvetanja.
Kanije zaštita je bila usmerena usled visokih temperatura na grinje i biljne vaši kao i druge štetočine tokom vegetacije.
Visoke temperature su osim na ranije sazrevanje uticale i na kvalitet plodova, pre svega jabuke.
Jabuke pred berbu su bile kao „skuvane” na stablu.
SETVA PROLEĆNIH USEVA
Setva šećerne repe počela je tokom prve dekade marta i sejalo se do početka aprila. Vlage je bilo dovoljno i nicnje je bilo dobro.
REPA je bila ugrožena kada su štetočine u pitanju u tim početnima fazama uglavnom od kukuruzne pipe a manje od repine pipe.
Tokom juna meseca šećerna repa je bila u dobroj kondiciji počela da sklapa redove, i s obzirom na raniju vegetaciju za 20 i više dana i cerkospora je u 2024 . godini poranila.
Na našem regionu pregledom šećerne repe prve pege cerkospore, a takođe i pege Ramularia beticola kao i pege bakterioza.
Takvo stanje sa pegavostima na šećernoj repi zahtevalo je prvi tretman fungicidima na većini parcela. Intenzitet sa pegama cerkospore bio je veći na osetljivim sortama šećerne repe, na površinama koje se navodnjavaju, na površinama sa ranijom setvom – povoljniji mikroklimat u usevu i na površinama sa suženim plodoredom.
Prvi tretman je trebalo raditi već početkom juna meseca, naredni tretmani su preporučeni početkom jula, polovinom jula, krajem jula.
Visoke temperature tokom jula i avgusta, vremenske nepogode, pljuskovi i obilne kiše doprineli su pojavi oboljenja – truleži šećerne repe.
Uzročnici su brojni, a poslednjih godina u nekim regionima javlja se Gumoza šećerne repe, poznata pod nazivom Stolbur fitoplazma.
Osnova zaštite je suzbijanje cikada- koje su i ove godine registrovane u šećernoj repi!!!
Cikade zaražene fitoplazmom se tokom juna i jula hrane na šećernoj repi i nakon 3-4 nedelje kada fitoplazma u sprovodnim sudovima počinje da ometa usvajanje vode, javljaju se i simptomi žućenja i uvelosti zaraženih biljaka repe.
Na mnogim površinama prinos šećerne repe u ovoj godini je umanjen usled truleži repe i gumoze.
SOJA
Tokom aprila krenulo se sa setvom soje, a nakon toga setva suncokreta i kukuruza.
Tokom narednog perioda suša je dominirala i to pre svega na gornjema agroekološkom rejonu gde padavina nije bilo tokom februara, aprila do juna meseca i palo je svega 8 l kiše, tokom juna 12 l kiše što je osvežilo useve koji su bili u stresnim uslovima i na granici izdržljivosti.
Kiša u junu je ometala žetvu pšenice ali dobro je došla za sve druge useve.
Dugotrajan toplotni talas u julu, temperature koje ni noću nisu padale ispod 20 stepeni i suša vidno su se odrazile na useve.
Soja nije sazrevala prirodno, biljke su odumirale odbacivale donje lišće i na taj način se branila od suše. Listovi su ostali na 20-30 sm od vrha biljaka, a nalivanje zrna je izostalo.
Stoga soja je totalno podbacila u prinosu. Na nekim površinama kombajn nije ni ulazio i prinosi su bili šestostruko niži (300 kg po jutru …)
Grinje su bile dodatni problem na soji i zahtevale tretman i dfodatne troškove.
Tokom jula, avgusta prvo su se pojavile na obodima parcele, a nakon toga su se širile i ka unutrašnjosti njiva. Delovanje insekticida je bilo slabije usled visokih temperatura.
KUKURUZ
Aktuelne štetočine na kukuruzu su bile kukuruzni plamenac i kukuruzna sovica čija je brojnost bila veoma velika s obzirom da se radi o toploljubivim vrstama.
Pamukova sovica je imala tri generacije i to prvu tokom maja i juna, drugu od kraja juna dosredine avgusta i treću od sredine avgusta do sredine septembra.
Gusenice prve generacije pamukove sovice su bile malobrojne u povrtarskoj i rataskoj proizvodnji, gusenice druge generacije su od sredine avgusta bile veoma brojne na kukuruzu i nalazile su se na svakom klipu kukuruza. Gusenice treće generacije su bile malobrojne na kukuruzu ali u velikoj brojnosti su se evidentirale na postrnoj soji, paprici i paradajzu. Naročito veliki napad na soji je bio u lokalitetime u blizini Dunava. Suzbijanje je bilo neophodno na soji kao i u povrtarskim vrstama.
Kukuruzni plamenac je bio prisutan tokom cele vegetacije sa prvom generacijom tokom maja meseca.
Vremenski uslovi u 2024. Godini najviše uticali na prinose kukuruza, suncokreta i soje, a najmanje na prinose pšenice.
POVRĆE
Nestabilno vreme i padavine tokom maja i juna pogodovale su pojavi i razvoju gljivičnih oboljenja pre svega plamenjača i bakterijskih oboljenja na povrtarskim i voćarskim biljnim vrstama.
KROMPIR
Krompir je u to vreme bio u intenzivnoj fazi razvoja , na nekim parcelama pred sklapanje redova kada su ostvareni povoljni mikroklimatski uslovi za infekcije plamenjačom. Data je preporuka o potrebi primene fungicida.
S obzirom na konstantan brz razvoj neophodna je kvalitetna aplikacija fungicida što podrazumeva potpunu pokrivenost svih nadzemnih delova biljaka fungicidom, naročito naličje listova.
BAKTERIOZE –PAPRIKA, KUPUS…
Vremenski uslovi nakon padavina tokom maja pogodovali su infekciji i razvoju bakterija i pojavi bakterioza (na paprici, kupusu i voćareskim vrstama).
Neophodno je bilo preduzimati mere zaštite primenom fungicida na bazi bakra.
BILJNE VAŠI
Grupa štetočina koja je dominirala tokom cele vegatcije pre svega na povrtarskim i voćarskim biljnim vrstama. Pogodovale su im više temperature i povećana relativna vlažnost vazduha. Suzbijanja su bila učestala tokom cele vegetacije.
U paprici dominirala je zelena breskvina vaš, na šećernoj repi javljala se crna repina vaš, na kupusu kupusna lisna vaš. Na kupusu se tokom cele vegetacije u svim ciklusima proizvodnje registrovalo prisustvo kupusovog moljca.
POMOR PČELA U 2024. – USLED PRIMENE PESTICIDA
Svake godine u prolećnom periodu kada je intenzivna primena pesticida dolazi do pomora pčela usled njihove ne adekvatne primene. Pre svega poljoprivredni proizvođači se ne pridržavaju preporuka o primeni pesticida i često insekticide primenjuju kada su voćarske vrste, uljana repica u fazi cvetanja što je strogo zabranjeno.
I ove godine tokom aprila došlo je do masovnog trovanja pčela u lokalitetima Kruševlje – Gakovo i Rastina usled primene insekticida u uljanoj repici od strane Mađarskih poljoprivrednih proizvođača (objava „Somborske novine“ April 2024.).
STANJE STRNIH ŽITA OVE JESENI 2024.
Pšenice ove jeseni je posejano na preko 600.000 ha što je više u odnosu na prošlu vegetaciju iz razloga što je proizvodnja soje i kukuruza bila loša i proizvođači su se opredelili za manja ulaganja.
Na većini površina pšenica je posejana u optimalnim rokovima što je omogućila kiša tokom septembra meseca. Iako je dobro nikla usled suše (padavina nije bilo od oktobra do druge polovine novembra) pšenica je počela da žuti i pokazuje nedostatak vlage.
Tokom novembra i početkom decembra stanje sa pšenicom je šaroliko u zavisnosti od vremena steve i nicanja i padavina.
Rane setve imale su vlage za nicanje,kasniji rokovi lošije nicanje.
Padavine u novembru mesecu ispravile su stanje sa pšenicom i podstakle bolji porast i na kasnijim rokovima setve.
Tokom oktobra i novembra na niknutim površinama pod pšenicom evidentirane su lisne vaši i cikade, a proizvođači su i suzbijali ove štetočina.Na značajnim površinama prisustvo cikada nije evidentirano.
Lisne vaši su naročito bile prisutne na pšenici u blizini kanala odakle su one sa korova migrirale na pšenicu.
Kako su došle niže temperature i magle zaustavile su prenamnožavanje lisnih štetočina i glodara.

