KOMPOST SVE AKTUELNIJI U PROIZVODNJI
U uslovima savremene poljoprivredne proizvodnje koja je bazirana na visokim tehnološkim standardima koja podrazumeva upotrebu mineralne ishrane i pesticida čiji je cilj ostvarenje što većih prinosa po jedinici površine i plasman kvalitetnog proizvoda. Sa druge strane đubriva i pesticidi predstavljaju određeni rizik za ljude i životnu sredinu, a potrošači su sve strožiji i sve više zahtevaju ne samo kvalitet nego i zdravstveno bezbednu hranu.
Kompost kao organsko đubrivo ima veliku ulogu u proizvodnji zdravstveno bezbedne hrane ne samo u organskoj proizvodnji gde mineralna đubriva nisu dozvoljena, nego i u konvencionalnoj proizvodnji pre svega u proizvodnji povrća u manjim baštama ali i na velikm površinama,gde pored komposta imaju mesto tečna biljna đubriva i zelenišno đubrenje.
ZNAČAJ KOMPOSTIRANJA
-DOBIJANJE ZDAVSTVENO BEZBEDNIH PROIZVODA ZAMENOM I REDUKOVANOM PRIMENOM VEŠTAČKIH ĐUBRIVA
-OČUVANJE PLODNOSTI ZEMLJIŠTA
-OČUVANJE BIODIVERZITETA
-ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
-KORIŠĆENJE ORGANSKE BIOMASE KOJA JE NAMENJENA BACANJU-ostaci hrane (Procena je da se oko trećina proizvedene hrane na svetu na kraju baci, a prema nekim podacima svaka osoba u Srbiji godišnje baci oko 35 kilograma hrane vredne 20.000 dinara- Centar za unapređenje životne sredine)
Najveća vrednost komposta je što na kraju dobijamo humus bogat makro i mikro elementima, vitaminima, prirodnim antibioticima, biostimulatorima…
Pravljenje komposta – kompostiranje je metod za upravljanje otpadom organskog porekla i podrazumeva mikrobiološku razgradnju biljne mase u aerobnim uslovima i transformiše organski otpad u korisno organsko đubrivo – kompost
U kompostiranju se mogu koristiti organske materije kao što su lišće, papir, ostaci hrane, biljni ostaci, granje, pokošena trava… NAČINI KOMPOSTIRANJA
1.PUTEM JEDNOSTAVNIH GOMILA koji je prihvaćen u domaćinstvima i najjednostavniji način kompostiranja. Gomila se ne meša i proces traje i do godinu dana.
2.KOMPOSTIRANJE U VRSTI gde su gomile široke 2-4 i visoke 2-3 m.
2.SAVREMENI ZATVORENI SISTEMI ZA KOMPOSTIRANJE
3.KOMPOSTIRANJE POMOĆU GLISTA – Kalifornijske gliste dodaju se masi za kompostiranje i one povećavaju temperaturu u kompostnoj gomili i ubrzavaju ovaj proces.Gliste su veoma osetljive na nedostatak kiseonika i na njega reaguju smanjenom aktivnošću, prestankom hranjenja, a ako je kiseonik potpuno odsutan – uginu.
FAZE U KOMPOSTIRANJU
I Zagrevanje
II Oksidacija, razlaganje (60-70 stepeni C)
III Nastavak razgradnje i formiranje humusnih jedinjenja
IV Sazrevanje (sinteza humusnih jedinjenja)
POVOLJNI FAKTORI ZA KOMPOSTIRANJE
1.Minimalni sadržaj vlage u kompostnoj gomili je 40%, a maksimalni 60%
2.Visok odnos ugljenika i azota usporava mikrobiološku aktivnost i visina odnosa zavisi od materijala koji se kompostira.
3.Temperatura u kompostnoj gomili se kontroliše provetravanjem
4.Ph vrednost bi trebala da bude između 6 i 8.Treba biti obazriv sa citrusnim voćem koje ne treba dodavati u većim količinama u odnosu na ostali otpad, budući da smanjuje pH vrednost supstrata
5.Kompostiranje je brže ukoliko se materijal koji se kompostira usitni
6.Kiseonik je veoma važan u kompostiranju jer je neophodan za aktivnost mikroorganizama.
Izgledom kompost veoma podseća na zgoreli stajnjak, zbog svoje mrvičaste strukture, tamno – smeđe boje, ujednačene mase i prijatnog mirisa na zemlju.
SAVET
U toku zime dobro pripremljen kompost treba prekriti slojem slame da bi se očuvala njegova unutrašnja temperatura, a samim tim opstao i živi svet unutar komposta.