BAKTERIOZNA PLAMENJAČA JABUČASTOG VOĆA – Erwinia amylovora
BAKTERIOZNA PLAMENJAČA JABUČASTOG VOĆA – Erwinia amylovora
Bakteriozna plamenjača je najznačajnija bakteriozna bolest jabučastog voća u Srbiji koju prouzrokuje bakterija Erwinia amylovora. Ova bakterija ima veliki broj domaćina i javlja se na jabuci, dunji, kruški, mušmuli, oskorušu, glogu…
Bakterija tokom mirovanja vegetacije prezimi u površinskom tkivu rak-rana ( rak rane mogu se uočiti na granama različite starosti i na stablu) ili u pupoljcima kao skrivena zaraza. Simptomi se pojavljuju posle perioda cvetanja i vrhovi sasušenih grana savijaju se u vidu pastirskog štapa, a sasušeno lišće ne opada već ostaje na granama što su dva tipična simptoma bakteriozne plamenjače. Jedan o značajnih simptoma jeste i pojava bekterijskog eksudata koji se može javiti kod aktivnih rak rana i koji privlaći mrave i voćne muve. Insekti i pčele mogu biti prenosioci ove bakterije kao i čovek prilikom rezidbe kada ne poštuje mere dezinfekcije, ili ne retko i zaraženi sadni matrijal je izvor infekcije.
MERE SUZBIJANJA– BAKTERIOZNA PLAMENJAČA JABUČASTOG VOĆA
Najaznačajnije su mehaničke mere
1.Rezidbu obolelih grana raditi u vreme mirovanja voćaka pri nižim temperaturama kada je aktivnost bakterije najmanja (februar mesec) i na taj način smanjiti inokulum za narednu vegetaciju. Ukloniti i preostale plodove koji mogu biti izvor infekcije.
2.Rezidba mora biti radikalna i potrebno je zahvatiti zonu od 30-50 cm zdravog tkiva ispod vidljivih simptoma na tanjim granama, odnosno 50-100 cm na debljim granama.
3.Uklanjanje obolelih delova biljaka treba sprovoditi i u vegetaciji.
4.Obavezna dezinfekcija pribora za rezidbu (10% rastvor Natrijum hipohlorita ili 70% rastvorom etil alkohola ).
5.Kratke rodne grančice koje se razvijaju na deblu i skeletnim granama takođe treba ukloniti da bi se izbegla mogućnost infekcije.
6.Orezane obolele grane potrebno je izneti van voćnjaka i spaliti.
Potrebno je obratiti pažnju na eventualno prisustvo obolelih biljaka gloga, vatrenog trna i dunjarice u blizini zasada i ukloniti ih.
HEMIJSKE MERE ZAŠTITE
NE DAJU OČEKIVANE REZULTATE U SUZBIJANJU Erwinia amylovora
1.Obuhvata jesenje i ranoprolećno tretiranje preparatima na bazi bakra. Njihova primena se preporučuje u fazi mirovanja voćaka (s jeseni nakon opadanja lišća i s proleća pre početka vegetacije).
2.Tokom vegetacije bakarni preparati se mogu primeniti, ali u uslovima vlažnog vremena mogu prouzrokovati fitotoksičnost na lišću i plodovima.Ako se primenjuju u vegetaciji moraju biti smanjene doze u odnosu na zimska i jesenja tretiranja.
Faze kada je potrebno obaviti tretiranje u cilju suzbijanja E.amylovora jesu:
– faza kada je 5 % otvorenih cvetova,
-faza kada je 50 % otvorenih cvetova,
– faza punog cvetanja
Ukoliko je tokom faze cvetanja toplo sa temperaturom iznad 18,3 stepeni i relativna vlažnost vazduha iznad 60% TRETMAN TREBA DA JE SVAKIH 3-5 DANA.
Nakon pojave grada, olujnih vetrova, olujnih kiša potrebno je u roku od 24 sata izvršiti tretiranje hemijskim preparatima na bazi bakra.
Na tržištu ima veliki broj bakarnih preparata i prilikom izbora opredeliti se za preparate koje karakteriše bolje rastvaranje, bolje pokrivanje tretirane površine, postojanije i slabije spiranje padavinama.
Među njima veoma dobre karakteristike u pogledu finoće čestica, sa najvišom koncentracijom bakra od svih bakarnih preparata na našem tržištu izdvaja se NORDOX 75 WG na bazi Bakra (iz bakar (I) oksida Cu2O).
U Francuskoj za suzbijanje E.amylovora registrovan je preparat Alliete.
GAJENJE OTPORNIH SORTI na E.amylovora
Biljke domaćini E.amylovora ispoljavaju različitu osetljivost, odnosno otpornost prema OVOJ BAKTERIJI – parazitu. Zbog toga, prilikom podizanja zasada treba posebnu pažnju obratiti na sortiment.
Veoma osetljive sorte jabuke su: ajdared, jonagold, jonatan, gala, gloster, pinklejdi, breborn, fudži i podloge M 9, M 26, M 27, P 2, P16, P 22 i dr. Umereno otporne sorte jabuke jesu: zlatni delišes, greni smit i podloge MM 106, MM 111 i dr. U otporne sorte jabuke spadaju: crveni delišes, liberti, prima, prisila, priam, splendor, enterprajs i podloge M 7, robusta, ženeva 11, 30 i 65. Najosetljivije sorte kruške su:viljamova,pasakrasana, kaluđerka, butira, santa marija, abatafetel, boskova bočica i podloge dunja M A i B 29.Srednje osetljive sorte kruške su: junska lepotica, julska šarena, košija rana i žifardova. Sorte dunje, leskovačka i vranjska i bugarska sorta pazardžik veoma su osetljive prema E.amylovora.
OSVRT NA PRIMENU ANTIBIOTIKA U ZAŠTITI OD BAKTERIOZNE PLAMENJAČE
Problem oko primene antibiotika u biljnoj proizvodnji, koji imaju izvesno delovanje na bakterioznu plamenjaču, jeste zbog nepovoljnog delovanja na čoveka i domaće životinje kao i pojava rezistentnih sojeva bakterije prema ovim supstancama. Antibiotik Kasugamicin može ispoljiti fitotoksično dejstvo na tretiranoj biljci, međutim pošto daje dobre rezultate u suzbijanju bakteriozne plamenjače, a nema primenu u medicini i veterini, njegova primena u biljnoj proizvodnji je aktuelna u susednim zemljama (Mađarska…). U našoj zemlji primena antibiotika nije dozvoljena.
U poslednje vreme sve se više primenjuju regulatori rasta u zaštiti od E.amylovora čijom primenom umanjuje se bujnost i intenzivan porast mladara . Naime inhibira se biosinteza giberalina što ima za posledicu zaustavljanje porasta biljaka.
U tkivu tretirane biljke stvaraju se hemijska jedinjenja koja sprečavaju razvoj bakterije E.amylovora ali ne i infekciju.