You are currently viewing ZNAČAJNI PROUZROKOVAČI POLEGANJA RASADA

ZNAČAJNI PROUZROKOVAČI POLEGANJA RASADA

ZNAČAJNI PROUZROKOVAČI POLEGANJA RASADA

Poleganje rasada je veoma značajno oboljenje u rasadničkoj proizvodnji naročito u zaštićenom prostoru gde mikroklimatski uslovi i nepoštovanje preventivnih mera doprinose češćoj pojavi.

Po svom značaju najvažniji su prouzrokovači poleganja rasada fitopatogene gljive Phytium spp., Phytophtora spp., Rhisoctonia solani, koje se prenose zaraženim semenom, biljnim ostacima, zemljištem.

Kao patogeni biljaka iz grupe zemljišnih gljiva zaražavaju uglavnom deo biljaka koji se nalazi ispod zemlje – koren i prizemni deo stabla usled čega imamo simptome sužavanja u predelu korenovog vrata i nadzemnog dela pri površini zemljišta, uvenuća biljaka, truleži korenovog sistema i uginuća biljaka.

Phytium spp ZNAČAJNI PROUZROKOVAČI „POLEGANJA RASADA“

To su fakultativni paraziti i obično žive u zemljištu bogatom organskim materijama i u okviru ovog roda ima veliki broj vrsta koje su patogene. Uglavnom izvor zaraze je zemljište koje se smatra njihovim životnim staništem.

Pošto gljivica napada prizemni deo stabla koji dobija braon boju, omekšava i vrlo brzo truli, biljke venu i nestaju, tope se. Bolest se koncetrično prenosi na zdrave biljke i usled toga se u leji pojavljuju “gola”, ćelava mesta. Poleganje rasada se dešava ukoliko je infekcije prizemnog dela stabla i korena, mada imamo propadanje sejanaca i pod zemljom pre nicanja. U slučaju jake zaraze zemljišta rasad propada na čitavoj površine leje. Gljive ovog roda mogu se uneti u supstrate koji su pasterizovani ili u mešavine zemljišta ukoliko se ne pridržavamo higjenskih mera – nedovoljno čist alat, unutrašnjost plastenika ukoliko nije čist… sve preventivne mere opisane na ovoj stranici

Sobzirom da su to patogeni koji se nalaze u svim zemljištima slabija pojava se može očekivati ukoliko se rasad proizvodi u mešavinama supstrata koje ne sadrže zemlju.

Biljke su najosetljivije ukoliko se nalaze u uslovima koji usporavaju njihovo nicanje i razvoj neodgovarajuće temperature, preterano zalivanje, slaba osvetljenost, neadekvatna ishrana tj uslovi koji su stresni za domaćine ovih patogena. Njihovi organi za infekciju šire se navodnjavanjem ili kišnim kapima.

MERE BORBE

Cilj mora biti da se spreči infekcija i pojava simptoma truljenja i poleganja što se postiže higjenom proizvodnog prostora pre setve.

-Za setvu koristiti pasterizovane supstrate ili mešavine zemljišta (zagrevanje 30 minuta na 82 stepena C) neadekvatna temperatura i dužina izlaganja nije dobra jer može doći do uništavnja korisnih mikroorganizama. Temperatura supstrata treba da je 20-23 stepena C, a minimalna temperatura u zoni korena ne sme da je niža od 20 stepeni C.

-Pre zalivanja uraditi laboratorijku analizu vode, koristiti toplu (18-22 stepena C), aerisanu vodu, kontrolisati salinitet vode… Najvažnije je da spore Phytium spp ne dospeju u vodu za navodnjavanje i filtriranje kroz pesak je dobar način da se eliminiše ovaj patogen iz vode.

– Jačoj pojavi infekcije ovim patogenima doprinosi inenzivnije zalivanje i neadekvatna drenaža posuda u kojima se rasad proizvodi. U prevelikoj vlažnosti supstrata koren ostaje bez kiseonika i kao oslabljena biljka podložna je napadu patogena. Navodnjavati biljke ujutru tako da nisu noću vlažne…

-Za setvu koristiti deklarisano, tretirano seme fungicidima štoće poboljšati opštu kondiciju sejanaca

– Pojava pojedinačno obolelih biljaka upozorava da moramo pojačati provetravanje i smanjiti zalivanje

PREVENTIVNE HEMIJSKE MERE ZAŠTITE

-Nakon setve preventivna hemijska zaštita zalivanjem rastvorom fungicida na bazi Propamokarb – fosetil proizvođačima povrća dobro poznat fungicid Previcur Energy doprinosi smanjenju rizika od pojave „poleganja“. Njegova primena u cilju suzbijanja prouzrokovača poleganja Phytium spp je neposredno nakon setve paradajza i lubenice ili pre rasađivanja pikiranja paradajza odnosno po pojavi prvih pravih listova lubenice u količini 3ml na 2 l vode. Ovim rastvorom zaliti 1m2 rasadne površine. Kod paprike doza može biti 3-6 ml fungicida na 2 l vode.

Takođe se mogu primeniti i fungicidi na bazi Propamokarb hidrohlorida (Proplant 722, Balb, u količini 15 ml fungicida u 10 l vode na 1m2).

U slučaju pojave bolesti poleganja, nakon uništavanja obolelih biljaka dobro je oprskati sve biljke ukoliko su nikle odmah nakon primećanih prvih obolelih biljaka i to fungicidom na bazi fosetyl – Al fungicid Aliette, zatim fungicidima na bazi strobilurina

Dobra iskustva su da se rasad pre iznošenja na otvoreno i rasađivanja oprska fungicidom Signum, koji ima odlično delovanje na sivu trulež još u rasadničkoj proizvodnji takođe ima odlično delovanje na pegavosti Alternaria solani, Septoria lycopersici koje mogu naneti značajne štete i u zatvorenom proizvodnom prostoru.

Ukoliko se ovaj fungicid koristi u stakleniku ili plasteniku pre njegove primene obavezno dobro provetriti proizvodni prostor.

Vrste roda Phytium veoma brzo razvijaju rezistentnost i preporuka je da se rotira primena fungicida iz različitih grupa i poštovati preporučene doze primene.

Vrlo slične simptome u rasadničkoj proizvodnji prouzrokuju gljive roda Phytophtora kojima je takođe stanište zemljište ali bolesti izazavne ovim patogenima češće se ja vljaju u proizvodnji na otvorenom i pre svega na paprici u svim fazama razvoja.

Pored gljivičnih pegavosti vrlo rano na rasadu se mogu pojaviti i pegavost prouzrokovana bakterijama (Pseudomonas spp, Xanthomonas spp.) Najbolji rezultati postižu se naizmeničnom primenom preparata na bazi Bakar hidroksida – Everest u koncentraciji 0,3-0,4%, Fungohem u kon. 0,4-0,6%, Bakar oksihlorida u koncentraciji 0,5-0,75% (50-75 grama na 10 l vode).

MERE KADA RASAĐUJEMO

-Za rasđivanje koristiti zdrav rasad i prilikom rasađivanja izbeći povređivanje biljaka jer svaka povreda je ulaz za patogena.

– Da bi se izbegle stresne dnevne temerature rasad rasađivati ujutru ili uveče

-Razmak između rasađenih biljaka treba da omogući dobru cirkulaciju vazduha oko svake biljke

-Prihranjivanje obaviti u prvim nedeljama nakon rasađivanja. Izbegavati preterano đubrenje azotom.

PREVENTIVNE MERE ZAŠTITE SEMENA

Na biljkama rasada paprike i paradajza često se uočavaju simptomi virozne prirode koji se prenose semenom , biljnim ostacima, vašima, korovima i u gustom sklopu dodirom biljaka.

Jedna mera koja može uraditi inaktivaciju virusa jeste dezinfekcija semena paprike u 2% rastvorom kaustičnoe sode (NAOH) u trajanju od 10 minuta ili semena paradajza u 2% rastvorom kaustičnoe sode (NAOH) u trajanju od 24 časa.Nakon tretmana seme treba dobro isprati vodom u tankom sloju prosušiti i odmah sejati. Poštovati preventivne mere i suzbijanje vaši su osnovni principi u sprečavanju virusnih infekcija.

Оставите одговор